Testovi za utvrđivanje najprikladnijih antibiotika za bakterijsku infekciju krvi: jesu li brzi testovi bolji od standardnih?

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Osobe sa sepsom trebaju hitno liječenje antibioticima. Identifikacija bakterija koje uzrokuju infekciju pomaže u osiguravanju davanja pravog antibiotika. Brzi testovi osjetljivosti predstavljaju novu tehnologiju koja ubrzava i poboljšava liječenje bakterijske infekcije. Pokušali smo procijeniti smanjuje li njihova upotreba smrtnost i skraćuje li bolest.

Ključne poruke

Brzi testovi osjetljivosti korišteni u cilju brže detekcije odgovarajućeg antibiotika za ljude sa sepsom mogu malo ili nimalo utjecati na:

· smrtnost u roku od 30 dana od dijagnoze sepse;

· duljinu hospitalizacije;

· pravovremeni odabir prikladnog antibiotika.

Veća istraživanja pomoći će utvrditi mogu li brzi testovi osjetljivosti poboljšati navedene ishode.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Testovi osjetljivosti se rutinski rade u laboratoriju i definiraju mogu li bakterije rasti kada su izložene raznim antibioticima. Na taj se način dobiva informacija jesu li antibiotici aktivni protiv mikroorganizma koji izaziva infekciju. Standardni pristup bazira se na uzgoju uzoraka krvi, ali za dobivanje rezultata potrebno je do 36 sati. Brzi testovi za identificiranje bakterija koje uzrokuju infekcije krvi i njihovu osjetljivost na antibiotike daju rezultate za osam sati ili manje. Ovi brzi testovi osjetljivosti uključuju:

· testove koji prikazuju izravni učinak antibiotika na bakterije (tzv. fenotipski testovi); i

· testove koji traže određene gene u bakterijama kako bi se utvrdilo jesu li osjetljivi ili otporni na antibiotik (tzv. genotipski testovi).

Ključni rezultati

Pronašli smo šest istraživanja u kojima je sudjelovalo 1,638 odraslih osoba s infekcijama krvi. Sva istraživanja su provedena u specijaliziranim medicinskim centrima u zemljama s visokim prihodima u Europi, SAD-u i istočnoj Aziji.

U usporedbi sa standardnim testovima, brzi testovi osjetljivosti mogu malo ili nimalo utjecati na:

· smrtnost u roku od 30 dana (dokazi iz šest istraživanja na 1,638 osoba);

· duljinu hospitalizacije (4 istraživanja na 1,165 osoba); ili

· pravovremeno primanje prikladnog antibiotika za liječenje infekcije (5 istraživanja na 1,493 osobe).

Fenotipski brzi testovi osjetljivosti mogu smanjiti vrijeme potrebno za primanje pravog antibiotika; ali ti su dokazi nesigurni (dokazi iz 2 istraživanja na 564 osobe).

Genotipski brzi testovi osjetljivosti mogu malo ili nimalo utjecati na vrijeme potrebno za primanje pravog antibiotika (dokazi iz 4 istraživanja na 1074 osobe)

Naše povjerenje u rezultate navedenih istraživanja ograničeno je iz sljedećih razloga:

· broj smrtnih slučajeva prijavljenih u istraživanjima bio je prenizak da bi pokazao važnu razliku;

· korišteni testovi i rezultati su znatno varirali;

· istraživanja nisu uključivala dovoljno sudionika kako bi omogućila čvrste zaključke.

Vjerojatno je da će daljnja istraživanja promijeniti rezultate ovog sustavnog pregleda.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 21. listopada 2020.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Prevela: Lorena Lazarić Stefanović. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

https://www.cochrane.org/hr/CD013235/INFECTN_testovi-za-utvrdivanje-najprikladnijih-antibiotika-za-bakterijsku-infekciju-krvi-jesu-li-brzi